* Support for both T1/E1 interfaces and Ethernet for future-proofing
* Flexibility to choose between any frequency in the 2.4 GHz spectrum or 5.15 – 5.95 GHz spectrum in a single product
* RSA-certified AES encryption for a highly-secure solution
* SNMP, CLI and Web interfaces for flexible remote management
* Built-in silence detection and redundant data compression for increased data capacity
* Adaptive Modulation for automatic configuration of the unit

Ono što vidim je eventualno hardverska razlika (jači je od ostalih u seriji) i multiple frequency support. Davateljima usluga obično na takvoj opremi treba Ethernet sučelje i mogućnosti korištenja 5.4 GHz spektra sa 1 W izlaznom snagom (definirano od Hrvatske Agencije za Telekomunikacije). Proxim u toj priči savršeno odgovora, pogotovo jer se na to nadovezuje i njegov WORP protokol te vrlo dobra cijena, pa je sukladno tome prvi na tržištu u kategoriji linkova namijenjenih za male, srednje i velike korisnike koji su u krugu 25 km zračne udaljenosti i kojima ne treba više od 5-10 Mbps full duplex prometa. Proxim je najjači dok radi samo u bridge modu, bez rutanja prometa, enkripcije i ostalih sranja koja bi ga opterečivala. Iza svakog bridga najbolje je staviti neki mali Cisco/Juniper/Fortinet router i te zadatke ostaviti njima. S obzirom da cijene kapaciteta i IP prometa drastično padaju na telekomunikacijskom tražištu, a istovremeno je potražnja za kapacitetima (kod business korisnika najviše) velika, pružatelji voice/data/internet usluga su pred velikim izazovom tim više kada imaju korisnika do kojeg nije moguće dovesti optičku infrastruktura pa u tom slučaju nastupa wireless link kao zamjena ili odrađivanje onog “last mile” puta. Proxim definitivno pruža visoke performanse i visoku sigurnost, a o fleksibilnosti da ne govorimo. Proxim se najbolja ponaša odnosno najbolje igra svoju ulogu u point-to-point linkovima. Odličan je čak i u point-to-multipoint varijantama jer ima mogućnost primanja čak i do 100 klijenata (naravno u tom slučaju se i maximalni mogući promet dijeli na broj korisnika).

http://kiko.dugave.net

Wireless HD
Specifikacija WirelessHD standarda definira bežičnu video mrežu (WVAN – Wireless Video Area Network) za spajanje elektroničkih (CE) audio i video uređaja. Ključna značajka WirelessHD sustava je sposobnost da podržava wireless prijenos nekompresiranog streama u AV rezoluciji od 1080p visoke kvalitete usluge (QoS) na udaljenosti od 10m. Na zahtjev za visoku propusnost podataka (veći od 3 Gbit/s) na udaljenosti od 10 metara potreban je široki (dodijeljeni) frekvencijski spektar. Veliki dio 60 GHz spektra dostupan je u mnogim zemljama kao nelicencirani. Band 57 ~ 64 GHz dodijeljen je u Sjevernoj Americi, dok je 59-66 GHz dodijeljen u Japanu. Sukladno tome, Koreja i Europska Unija također razmišljaju o alociranju dijela istog frekvencijskog spektra za potrebe prijenosa HDTV-a preko wirelessa unutar sobe/kuće. Agencije za telekomunikacije omogućile su vrlo visok efektivni prijenos snage (kombinacija snage odašiljača i dobitka antene), veći od 10 W izotropno izračene snage (EIRP). Veliki EIRP i velika širina frekventnog pojasa omogućiti će visoku propusnost veze koja će u svakom slučaju biti strogo usmjerena. Evo kako je to zamišljeno.

Ekipa koja se udružila i formirala WirelessHD standard sastavljena je od jakih igrača kao što su Intel Corporation, LG Electronics Inc., Matsushita Electric Industrial Co., Ltd. (Panasonic), NEC Corporation, SAMSUNG ELECTRONICS CO., LTD, SiBEAM, Inc., Sony Corporation i Toshiba Corporation. WirelessHD koristi veliku širinu frekventnog pojasa 60 GHz što rezultira mogućnošću prijenosa podataka od 4 Gbit/s.

WHDI, razvijen od strane izraelske tvrtke Amimon Inc, postiže brzinu prijenosa podataka od 3 Gbit/s. Ta je brzina prijenosa podataka ekvivalentna propusnosti jedne HDMI (1.2) veze preko kabela koja ima prijenos od cca 4,95 Gbit/s. To je dovoljno brzo za prijenos nekompresirane slike u HD 1080p rezoluciji. WHDI koristi 5 GHz frekvencijski spektar za prijenos podataka.

UWB standard pak ima brzinu prijenosa podataka od 480 Mbit/s. Funkcionira na bazi kompresiranja videa i koristi frekvenciju od 4.2 Ghz do 4.8 GHz. Konkretan razvoj situacije oko HDTV-a na mikrovalovima možemo očekivati početkom 2009. godine kada će početi prva konkretnija testiranja opreme različitih proizvođača.

Uz Nicholasa Negroponte prisutan je bio i Ivan Krstić, zadužen za sigurnost sustava u OLPC organizaciji, Nick Wreden, guru digitalnog brandinga, a od ostalih sa ‘domaćeg terena’ nazočni su bili kao predavači i na okruglom stolu Nikola Dujmović (SPAN), Darko Huljenić (Ericsson Nikola Tesla), Davor Majetić (Microsoft Hrvatska), Mladen Pejković (Vipnet), Ivan Vidaković (IBM) i šećer na kraju, Dragan Schwartz, državni tajnik MZOŠ-a. Moderator summita i okruglog stola bio je gospodin profesor Mario Kovač sa FER-a. Dr. sc. Dragan Schwartz, državni tajnik MZOŠ-a, održao je predavanje “ICT projekti Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za djecu Hrvatske” o čemu ću malo više napisati u jednom od slijedećih postova. Kaos. Učenje na daljinu, infrastruktura, e-otoci, ovo ono, kenj, bum, tras, ma ono… dobro da nije reko da smo i najjači u Europi.

Na konferenciji je bila prisutna i udruga OLPC Hrvatska koju doduše nitko nije spomenuo niti u jednom mediju (a bome ih nije bilo baš malo na konferenciji) iako je većina uzvanika i novinara bila zaokupljena članovima udruge OLPC Hrvatska i malim zelenim laptopima oko kojih se skakalo sa velikim entuzijazmom i oduševljenjem. Osmijeh i uzbuđenje vidjelo se na licima svih ljudi koji su bili u doticaju s njima, a imali su prilike isprobati mesh mrežu (chat, sheranje dokumenata, interneta…), surfanje internetom, igranje igrica, pisanje, crtanje, snimanje kamerom i tako dalje. Nije fer. Nije nas se trebalo spominjati bombastičnim naslovima, ali da je bar neko reko: “gle, ovi brijači od Negropontea s područja HR su tu s tim i tim ciljem…”. Nema veze. Nama je drago da smo imali priliku doći na konferenciju i prezentirati cilj Nicholasa u najboljem svijetlu.

http://kiko.dugave.net

Veći izbor nova radiotehnologija slušateljima FM/AM postaja omogućava dijeljenjem njihovih signala u odvojene kanale posebnih programa koji se naziva multicasting. Na primjer, radiopostaja koja emitira na frekvenciji 97.9 može imati dva dodatna kanala koji se pojavljuju na predočniku HD radio tunera kao 97.9-1 i 97.9-2. Multicasting neće slušateljima omogućiti samo povećanu količinu sadržaja, već pomoći i u promjeni sadržaja programa što do sada nije bilo moguće. Dakle, ako je 97.9 radiopostaja koje emitira klasičnu glazbu, 97.9-1 kanal se može usredotočiti na glazbu 20. stoljeća, a 97.9-2 na baroknu glazbu. Posebno će ovom tehnologijom dobiti postaje koje emitiraju AM signal. Poznato je da je takav signal amplitudno moduliran što mu omogućava veliki domet, ali kvaliteta prijema je vrlo loša, šumna i nepostojana. Lišene tih nedostataka, AM radiopostaje, prave riznice glazbe, čiji će signal u HD emitiranju biti čist kao najčišći današnji FM, mogle bi postati pravi hit. FM postaje pak prevladale bi današnja ograničenja – suženi frekvencijski odziv i slabi dinamički odziv – i emitirale signal CD kvalitete. Pucketanja i šumovi bilo koja vrste postat će dio tamne povijesti.

HD radio otvara radiopostajama i široke servisne mogućnosti, poput izlistavanja velike količine tekstualnih obavjesti na predočniku prijemnika u kojima se mogu naći imena izvo?ača, nazivi pjesama, udarne vijesti, lokalna vremenska prognoza, sportski rezultati i kojekakve druge obavijesti, poput datuma početka i kraja školske godine i praznika. Vaše omiljene postaje birat ćete i naći na HD radioprijemniku na isti način i pod istim brojem kao i do sada. Ako radiopostaja emitira u HD radio tehnologiji, prijemnik će automatski prepoznati digitalni signal i ugoditi se na željenu frekvenciju. Ako pak ne emitira digitalno, HD receiver će je primiti i procesirati kao i klasični tuner. HD nije isto što i satelitski radio. To je vaš omiljeni FM ili AM radio, samo puno boljeg prijema, sa svim sadržajima koji su vas privukli, ali i dodatnima zahvaljujući mogućnosti emitiranja programa u više kanala. Je li to sve? Nije! Recimo da će u budućnosti biti moguće sustavom store-and-replay biti moguće vratiti unazad pjesmu koju ste netom čuli ili cijeli program, i slušati ga u vrijeme kad vam bude bolje odgvaralo. Potom će se moći primati višekanalni zvuk (surround), koristiti sadržaji na zahtjev, a “buy” tipkom moći će se kupovati bilo koju pjesmu kao i karte za koncerte, odnosno bilo što od proizvoda koji se budu rekamirali. Naravno, HD radija još nema kod nas. U SAD HD radiosignal trenutno emitira preko 600 radiopostaja. Do kraja ove godine bit će ih dvostruko više, što znači da će 9 od 10 ljudi biti u dometu emitiranje neke od radiopostaja koje emitiraju u HD-u. HD radioprijemnike trenutno proizvode Rotel, Yamaha, Boston Accoustics, Day Sequera i drugi, a one za u auto Alpine, JVC, Kenwood, Panasonic, Sanyo…