Postoji pet resursa raspoređenih po otocima svijeta:  Drvo, Vino, Mramor, Kristal i  Sumpor. Tijekom igre sigurno ćete trebati velike količine drveta – zaposlite radnike u pilanu kako bi pribavili drvo i proširili nabavu resursa zajedno sa ostalim igračima na vašem otoku! Kako biste sagradili neku zgradu kliknite na bilo koju zastavicu (plave zastavice označuju mjesto za gradnju luke ili brodogradilišta). Predlažemo da prvo izgradite akademiju jer možete odmah staviti nekoliko znanstvenika da istražuju određeno područje (Pomorstvo, ekonomija, znanost i vojsku). Istraživanje je potrebno jer nakon svakog otkrića dobijete neki bonus, ali i bodove koji označuju razvijenost vašeg carstva. Najbolje je da stavite da se istražuje ekonomija. Bonusi nakon otkrića su uglavnom mogućnosti izgrađivanja nekih zgrada te popusti za izgradnju.

Nakon što ste razvrstali zalihe resursa možete početi sa proširivanjem vašeg grada.

1. Akademija vam omogućava da istražite mnoga nevjerojatna otkrića.
2. Sa barakom možete početi podučavati trupe.
3. Izgradnjom trgovačke luke i trgovačkih brodova ćete biti u mogućnosti da trgujete resursima sa ostalim igračima.

Svaku zgradu možete proširiti do 20-tak levela, što je veći level to dobivate više bodova. Neke zgrade koje možete izgraditi su:

barake – U njima trenirate vojsku, skladište – skladištenje resursa, morate paziti da vam što više resursa bude osigurano ako vas napadne igrač s jačom vojskom,
sklonište – možete trenirati špijuna svakim levelom se povećava broj mogućih špijuna,
pomorska luka – možete kupiti brodove te pratiti pomorski promet prema i od vašeg grada,
brodogradilište – gradnja brodova,
palača – omogućava stvaranje kolonija, koliki je level toliko kolonija možete imati,
veleposlanstvo – kada ga izgradite možete ući u savez ili čak osnovati svoj…

Četiri odana savjetnika će uvijek biti uz vas, tako da ste uvijek u toku s vremenom i da držite svoju glavu iznad razine vode. Kada zasvjetli jedan od njih, znači da je došla nova poruka za vas. Tako možete dobiti najnovije informacije od vaših savjetnika.

Možete promjeniti pogled u Ikariamu kako vi želite. Od pogleda na svijet, preko mape otoka do gradskog pogleda. Sada ste naučili najvažnije stvari za početak – sada se samo morate registrirati (Besplatno!) i spremni ste početi!

http://ba.ikariam.com

Od samih početaka udruga Dugave Wireless broji između 30 i 60 članova. Broj je kvartalno svih ovih godina padao i rastao, međutim zlatna sredina je uvijek nekih 45 aktivnih članova u udruzi starosne dobi od 12 do 50 godina u počecima stvaranja zajednice, a danas i zadnje dvije godine od 15 do 75 godina. U pogonu je šest backbone čvorova i brdo pristupnih točaka. Infrastruktura je u konstantnoj nadogradnji kombinirano wireless, UTP, optika i drugi prijenosni mediji.

U svakom slučaju lijepo smo se zabavili.

]]> http://www.dugave.net/2009/04/05/5-godina-udruge-dugave-wireless/feed/ 0 http://www.dugave.net/2009/03/07/server-room/ http://www.dugave.net/2009/03/07/server-room/#comments Sat, 07 Mar 2009 20:09:59 +0000 Kiko http://www.dugave.net/?p=263 Udruga Dugave Wireless organizirala je projekt server hostinga po uzoru na “The FunkFeuer sub – project “housing.funkfeuer.at”. Udruga Dugave Wireless sukladno svojim mogućnostima i kapacitetima može ponuditi pojedincima, udrugama, tvrtkama, fakultetima, netculture zajednicama te mnogima drugima jeftin smještaj vlastitih poslužitelja na backbone udruge Dugave Wireless koja je priključena na redundantni internet izlaz visoke kvalitete.

Za smještaj svakog poslužitelja potrebno je platiti mjesečnu naknadu za struju, bandwidth i infrastrukturu. Redovno održavanje obavlja Tehnički odjel udruge Dugave Wireless odnosno stručne osobe osposobljene za rad u serverskoj sobi udruge. Redovno održavanje obavlja se na dobrovoljnoj volonterskoj bazi. Ne postoji službena podrška kao niti mogućnost pristupa serverima 24/7. Tehnička podrška moguća ja preko kontakt e-maila dodijeljenog admina ili telefonskim putem. Pristup serverima moguć je tek nakon konzultacija sa kontakt adminom tehničkog odjela udruge, nema garancije za pristup 24/7. Sve ovisi o slobodnom vremenu pojedinog administratora.

Sve upite budite slobodni poslati na info@dugave.net

* Support for both T1/E1 interfaces and Ethernet for future-proofing
* Flexibility to choose between any frequency in the 2.4 GHz spectrum or 5.15 – 5.95 GHz spectrum in a single product
* RSA-certified AES encryption for a highly-secure solution
* SNMP, CLI and Web interfaces for flexible remote management
* Built-in silence detection and redundant data compression for increased data capacity
* Adaptive Modulation for automatic configuration of the unit

Ono što vidim je eventualno hardverska razlika (jači je od ostalih u seriji) i multiple frequency support. Davateljima usluga obično na takvoj opremi treba Ethernet sučelje i mogućnosti korištenja 5.4 GHz spektra sa 1 W izlaznom snagom (definirano od Hrvatske Agencije za Telekomunikacije). Proxim u toj priči savršeno odgovora, pogotovo jer se na to nadovezuje i njegov WORP protokol te vrlo dobra cijena, pa je sukladno tome prvi na tržištu u kategoriji linkova namijenjenih za male, srednje i velike korisnike koji su u krugu 25 km zračne udaljenosti i kojima ne treba više od 5-10 Mbps full duplex prometa. Proxim je najjači dok radi samo u bridge modu, bez rutanja prometa, enkripcije i ostalih sranja koja bi ga opterečivala. Iza svakog bridga najbolje je staviti neki mali Cisco/Juniper/Fortinet router i te zadatke ostaviti njima. S obzirom da cijene kapaciteta i IP prometa drastično padaju na telekomunikacijskom tražištu, a istovremeno je potražnja za kapacitetima (kod business korisnika najviše) velika, pružatelji voice/data/internet usluga su pred velikim izazovom tim više kada imaju korisnika do kojeg nije moguće dovesti optičku infrastruktura pa u tom slučaju nastupa wireless link kao zamjena ili odrađivanje onog “last mile” puta. Proxim definitivno pruža visoke performanse i visoku sigurnost, a o fleksibilnosti da ne govorimo. Proxim se najbolja ponaša odnosno najbolje igra svoju ulogu u point-to-point linkovima. Odličan je čak i u point-to-multipoint varijantama jer ima mogućnost primanja čak i do 100 klijenata (naravno u tom slučaju se i maximalni mogući promet dijeli na broj korisnika).

http://kiko.dugave.net

Wireless HD
Specifikacija WirelessHD standarda definira bežičnu video mrežu (WVAN – Wireless Video Area Network) za spajanje elektroničkih (CE) audio i video uređaja. Ključna značajka WirelessHD sustava je sposobnost da podržava wireless prijenos nekompresiranog streama u AV rezoluciji od 1080p visoke kvalitete usluge (QoS) na udaljenosti od 10m. Na zahtjev za visoku propusnost podataka (veći od 3 Gbit/s) na udaljenosti od 10 metara potreban je široki (dodijeljeni) frekvencijski spektar. Veliki dio 60 GHz spektra dostupan je u mnogim zemljama kao nelicencirani. Band 57 ~ 64 GHz dodijeljen je u Sjevernoj Americi, dok je 59-66 GHz dodijeljen u Japanu. Sukladno tome, Koreja i Europska Unija također razmišljaju o alociranju dijela istog frekvencijskog spektra za potrebe prijenosa HDTV-a preko wirelessa unutar sobe/kuće. Agencije za telekomunikacije omogućile su vrlo visok efektivni prijenos snage (kombinacija snage odašiljača i dobitka antene), veći od 10 W izotropno izračene snage (EIRP). Veliki EIRP i velika širina frekventnog pojasa omogućiti će visoku propusnost veze koja će u svakom slučaju biti strogo usmjerena. Evo kako je to zamišljeno.

Ekipa koja se udružila i formirala WirelessHD standard sastavljena je od jakih igrača kao što su Intel Corporation, LG Electronics Inc., Matsushita Electric Industrial Co., Ltd. (Panasonic), NEC Corporation, SAMSUNG ELECTRONICS CO., LTD, SiBEAM, Inc., Sony Corporation i Toshiba Corporation. WirelessHD koristi veliku širinu frekventnog pojasa 60 GHz što rezultira mogućnošću prijenosa podataka od 4 Gbit/s.

WHDI, razvijen od strane izraelske tvrtke Amimon Inc, postiže brzinu prijenosa podataka od 3 Gbit/s. Ta je brzina prijenosa podataka ekvivalentna propusnosti jedne HDMI (1.2) veze preko kabela koja ima prijenos od cca 4,95 Gbit/s. To je dovoljno brzo za prijenos nekompresirane slike u HD 1080p rezoluciji. WHDI koristi 5 GHz frekvencijski spektar za prijenos podataka.

UWB standard pak ima brzinu prijenosa podataka od 480 Mbit/s. Funkcionira na bazi kompresiranja videa i koristi frekvenciju od 4.2 Ghz do 4.8 GHz. Konkretan razvoj situacije oko HDTV-a na mikrovalovima možemo očekivati početkom 2009. godine kada će početi prva konkretnija testiranja opreme različitih proizvođača.

Sascha Meinrath, ekspert na wireless mreže u New America Foundation i direktor wireless summita, rekao je da je glavni interes wireless zajednice javno dobro, a ne korporativni profit. Da bi taj model bio uspješan, kaže, gradovi i/ili wireless organizacije moraju uložiti novac u bežičnu infrastrukture i pružanje usluga u neutralnom modu za sve korisnike unutar mreže odnosno za sve građane koji su u dosegu pokrivenosti bežičnom mrežom. Wireless summit sadržavao je prezentacije različitih modela za implementaciju bežičnih mreža, dostupne tehnologije i koristi od takve mreže u promociji ljudskih prava i koheziji zajednice. SHRP (AAAS Science and Human Rights Program) je preuzeo projekt bežične komunikacijske tehnologije i borbe za ljudska prava kojim nastoji omogućiti i unaprijediti univerzalni pristup Internetu, a posebna grupa kojoj su cilj povećanje dosega i utjecaj ljudskih prava radi sa siromasima koji su locirani u udaljenim i/ili visokorizičnim područjima, gdje je pristup Internetu nemoguć ili je previše skup.

“Mi moramo osigurati da svi u društvu mogu iskoristiti transformativne mogućnosti digitalne tehnologije”, rekao je Rey Ramsay, izvršni direktor korporacije “One Economy”. Ista organizacija je neprofitna i promovira pristup digitalnoj tehnologiji na četiri kontinenta. S obzirom da gradovi, wireless zajednice i aktivisti imaju tendenciju za implementaciju bežičnih mreža u mjesta prebivanja, potrebno im je da zadrže jasan fokus na temeljni cilj – biti siguran da svatko može imati pristup u digitalno doba, rekao je Remsey. U San Franciscou i drugdje, rekao je, fokus je prečesto namamiti izgradnju sustava i logistiku pružanja usluge te povezivanja u različite grupe, a ne na veća pitanja dostupnosti kako bi se osiguralo da svi u zajednici imaju poticaj i opremu koja im je potrebna da bi ju iskoristili za bežični pristup mreži. Wireless zajednice, da bi doista bile uključive odnosno uzete u obzir i uspješne u svojim nastojanjima, moraju osigurati sadržaj i aplikacije koje se mogu konstantno nadograđivati, a koje bi olakšale život stanovnika i riješile pravi problemi kao što je pružanje obrazovanja i drugih edukativnih aktivnosti te radnu snagu za razvoj mogućnosti. Došlo je do takvog pomaka da neprofitna organizacija kao društvena grupa osigura slobodan pristup mrežnoj infrastrukturi svim građanima. U Torontou, grupa se zove Wireless Toronto, grupa volontera kroz svoj volonterski rad i tehničku pomoć postavlja bežične mreže u više od 30 lokacija u gradu. Svi troškovi su plaćeni od strane lokalne samouprave, restorana, trgovina i drugih poslovnih subjekata gdje je wireless oprema instalirana.

Nicole Ozer, direktor tehnologije i građanskih sloboda u “Northern California Branch of the American” upozorio je na nastojanje kompanija da osiguraju bežični pristup na temelju cijene privatnosti ljudi. U nekim slučajevima gradovi su praktički spremni na odricanje privatnosti u zamjenu za izgradnju bežične mreže. Ugovorima sa Google i Earthlink, a kojima se namjeravao pružiti wireless pristup u San Francisco, nije se uspjela osigurati mogućnost zaštite anonimnosti korisnika, bilježi Ozer u članku u “University of San Francisco” kao i nesposobnost ograničavanja količine osobnih podataka koji bi se prikupljali i iskorištavali u komercijalne svrhe.

Amir Dossal, izvršni direktor Ureda Ujedinjenih naroda za partnerstvo, rekao je da je pristup digitalnoj tehnologiji važan alat za pomoć zemljama u razvoju da bi mogli živjeti bolje i učiti bolje. Dossal je rekao da mnogo više možemo učiniti. “U Ujedinjenim narodima shvatili smo da ako želimo napraviti neku razliku za ljude u zemljama u razvoju, moramo uzeti kvantni skok”, rekao je Amir Dossal. “Mi bi trebali omogućiti dostupnost svih tehnologija” – istaknuo je Dossal, te dodao navodeći napore wireless grupa kao što su UN’-ove “Global Alliance” za Informacijske i komunikacijske tehnologije i razvoj, te neprofitna “One Laptop Per Child” inicijativa. Tržišne sile će uvijek igrati ulogu u uspostavljanju bežične tehnologije. “No, sustav je učinkovitiji ako ga gradimo zajedno i globalno” – kazao je Dossal. Nadodao je i kako wireless zajednice imaju važnu ulogu u širenju pristupa bežičnim tehnologijama i u razvoju naroda. Zadatak može biti težak u državama represivnog režima gdje se ograničava pristup tehnologiji i ističe nepovjerenje prema otvorenoj komunikaciji.

Agnes Callamard, izvršna direktorica “Article XIX”, međunarodne organizacije smještene u Londonu, a koja se bavi ljudskim pravima, slobodom izražavanja, slobodom informacija, rekla je da su međunarodne obaveze za države da poštuju prava svojih građana da slobodno komuniciraju preko bilo kojeg medija. Njezina organizacija je dobila ime po Članku 19. UN-ove Opće deklaracije o ljudskim pravima, koji glasi: “Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; pravo ukljućuje slobodu mišljenja, bez tuđeg miješanja, primanje i priopćavanje informacije i ideje kroz bilo koji medij, bez obzira na barijere”. Njezina grupa radila je na slučaju oko dodjele elektromagnetskog spektra wireless zajednicama. Loša (pre)namjena istog može ograničiti pristup i mogućnosti razvoja wireless zajednica. Dodjela spektra također je jedna od tema u Sjedinjenim Američkim Državama. Community wireless zagovornici se pritom zalažu za pristup nekorištenom dijelu spektra dodijeljenog za TV emisije. Radi se o neiskorištenom dijelu spektra, a koji je poznat kao “bijeli prostor”. Priupitali su federalnu komisiju za komunikacije (FCC) da oslobode slobodne dijelove TV spektra za slobodno korištenje od strane wireless zajednica. Agencija je prihvatila upit i trenutno razmatra tu mogućnost.

http://kiko.dugave.net

Kristijan Fabina i Luka Ivas na put su zgibali nešto ranije od ostalih ne bi li prije Wireless Summita uhvatili i OLPC (One Laptop Per Child) konferenciju u Bostonu koja se održavala na MIT-u od 19.5.-23.5.2008. godine. Isti su i predstavnici udruge OLPC Hrvatska, a koji dan kasnije pridružio im se i još jedan član Uprave OLPC Hrvatska, Filip Biljecki. Boston je kao grad bio predivan, velik i planski građen, pun parkova, lijepih mjesta, muzeja i drugih lijepih turističkih i onih manje turističkih odredišta. Lijepo vrijeme poslužilo je cijeli predzadnji tjedan svibnja nakon čega se trojac Fabina-Ivas-Biljecki uputio autom prema New Yorku gdje su se sreli sa velečasnim Damirom Sokol i Danijelom Hanžek, a koji su isti dan u New York sletili avionom. I avantura je počela. Na izlazak u New York nije se dugo čekalo. Pušioničarskom srećom morali smo plačati Internet u hotelu, odgooglali turističke stranice New Yorka, napravili plan za trodnevni izlet i krenuli u pohod.

Turneja je obuhvatila Empire State Building koji nas je impresionirao i uzeo doslovno pola dana da bismo stigli na 86 kat i bacili pogled na New York. Zatim se par hrabrih odlučilo potegnut po novčaniku te za 12$ više otići na 102 kat ne bi li imali bolji pogled. Bilo je predivno i nezaboravno. Hopsanje po krovovima zgrada nam je uređeno i kao wirelessaše nas to obilježava, ali to je bilo sad i ko zna kad jer gubiti pola dana da bi se popeo na zgradu od 102 kata i pogledao kak se odozgo vidi New York – nema smisla ponavljati. Turneja po New Yorku obuhvatila je i Kip Slobode na koji smo također čekali čekajući u redu za karte koje nije baš jednostavno nabaviti, zatim vožnja prema otoku, silazak i nezaboravan obilazak. Nadalje smo naletavali na Central Park, Times Square, Ellis Island, Ground Zero, WTC, Broadway, Wall Street (stock exchange) i drugo. Doživljaj je bio nezaboravan i financijski vrlo zahtjevan.

Autom se krenulo put Washingtona do kojeg je laganom vožnjom iz New Yorka trebalo cca 4-5 sati. Kristijan Fabina i Filip Biljecki na summitu su bili prijavljeni kao predavači i panelisti, opet tradicionalno. Kristijan na temu panela “Community Wireless Business Models” i Filip na temu panela “Data Collection for Community Wireless Networks”. Doduše, paneli i prezentacije same po sebi i ove godine nisu bile toliko važne i ključ cijelog summita već intenzivna komunikacija među svim pridošlicama. Ideja je bila konstatni brainstorming, kolaboracija, razmjene ideja, zajedničko stvaranje novih ideja te filtriranjem detalja pretvorba istih u mini projekte kojima bi se na neki način stimuliralo lidere i druge članove wireless zajednica na konkretan rad i projekte unutar svojih wireless zajednica te isto tako i na globalnom nivou. Naravno, sav trud i komunikacija urodili su plodom, rodile su se nove ideje i projekti, neke stvari su dobile smisao, neke su ga izgubile i pretvorile u nešto drugo, open source jača sve više, kompletan community sve više napora ulaže u razvoj open source tehnologija među kojima se najviše ističe projekt mesh mreža i razvoj mesh protokola. Trenutno jako kvalitetni, hvaljeni i korišteni mesh protokoli su OLSR i Batman. Pa čak i Cuwinware te prerađeni firmwarei FreiFunk i FunkFeur zajednica.

Odašiljači i veze žele upravljati telekom infrastrukturom državnih tvrtki Uprava Odašiljača i veza poslala je svim državnim kompanijama prijedlog da OiV u njihovo ime iznajmljuje njihovu internu telekomunikacijsku infrastrukturu na tržištu. Izjavio je to predsjednik uprave OiV Nikola Perčin tijekom okruglog stola o tržišnoj ponudi slobodnih kapaciteta infrastrukture javnih poduzeća održanog u sklopu konferencije o elektroničkim komunikacijama SEE Telecom Arena koju je organizirala Infoarena grupa. Nikola Perčin je također najavio da će do kraja godine Odašiljači i veze početi nuditi WiMax usluge u svim županijama u kojima su dobili uslugu. Povod rasprave na okruglom stolu bila je nedavna odluka vlade da sve državne kompanije moraju do 15. ožujka prijaviti kapacitete interne telekomunikacijske mreže raspoložive za iznajmljivanje. Član vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije Juraj Mužina priznao je da im još sve tvrtke nisu poslale pregled kapaciteta, a da su neki od pristiglih popisa manjkavi jer vlada nije propisala šta sve kompanije moraju popisati. Nekadašnji saborski zastupnik Tonči Tadić predložio je osnivanje posebne agencije koja bi iznajmljivala telekom infrastrukturu državnih poduzeća.

Odašiljači i veze su već sada preuzeli upravljanje infrastrukturom Autocesta Zagreb-Rijeka (ARZ) i Hrvatskih autocesta (nisam 100% ziher, ali mislim da jesu), a navodno je borba i za upravljanje infrastrukturom Hrvatskih željeznica i HEP-a, koji ima zasigurno najviše optike u Hrvatskoj od svih. Svaka trafostanica ima minimalno 10 para optičkih niti, a od toga je iskorišteno možda maksimalno 2 para. Cijela mreža je kompletno mesh, redundatnih linkova ima brdo, backbone infrastruktura ima 48+ para niti, a zapunjenost je nezamjetna. Infrastruktura koju HEP ima je nešto što bi moglo donijeti velike promjene na Hrvatskom telekomunikacijskom tržištu kada bi cijene bile konkurentne. Trenutno nisu. Doduše HEP je jedan od najskupljih zakupodavaca optičke infrastrukture u Hrvatskoj i nude isključivo kapacitete, ne i najam optičkih niti. HŽ ima drugi sistem, daju u najam optičke niti, ali ne i kapacitete pa je svaki telekom dužan sam posložiti čvorove uzduž HŽ-ove infrastrukture koju koristi što u principu nije velika investicija, ili za uspostavu DWDM sustava što je još bolja opcija, ali i financijski puno zahtjevnija. OiV, barem koliko znam, nema optičku infrastrukturu, ali ima vrlo razvijenu mrežu baziranu na mikrovalnim linkovima koji rade na licenciranim frekvencijama od 6 GHz na dalje.

Vidljivo je da je mreža redundantna od Vukovara do Dubrovnika, postoji i manji broj planiranih linkova te ekspanzija infrastrukture i na mjesta koja su slabije pokrivena. Sve je to vjerojatno priprema za WiMax kojim OiV namjerava u toku tekuće godine pokriti veći dio Hrvatske te samostalno ili još bolje u suradnji sa partnerima (drugim telekomima na tržištu) kao što su Metronet, Optima, BNet i drugi, ponuditi usluge niskih cijena u područjima koja su vrlo loše pokrivena mrežnom infrastrukturom T-Coma, Metroneta, Optime i drugih, a to su primarno otoci i zabačena mjesta po Dalmaciji, Slavoniji, Istri i Sjevernoj HR. Koliko je to sve isplativo sa WiMaxom – nisam siguran, nekako mi se sve to čini kao bacanje novca, a opet s druge strane ta će se investicija isplatit prije ili poslije jer će se kapaciteti na WiMaxu nuditi svim telekomima u HR po vjerojatno povoljnim cijenama što će svima ili najbržima omogućiti da nude svoje usluge i u područjima gdje nisu prisutni sa vlastitom infrastrukturom, a istovremeno ne žele T-Comu plaćati skupo za nešto što može biti povoljnije. U svakom slučaju više se isplati uzimati u najam kapacitete i nemati brigu investiranjem u izgradnju mreže, plaćanje najma lokacija i ono najskuplje – održavanje infrastrukture. Ovako to na grbači ima netko drugi kao zadatak i dužan je ispoštivati Service Level Agreement koji ima prema korisnicima. U suprotnom kad mreža padne i SLA probije svoju definiciju – idu penali, a to zna biti jako bolno.

Da se OiV priprema za WiMax i slične infrastrukturne zahvate, govore i vijesti iz medija posljednjih mjeseci: Odašiljači i veze investirali 245 milijuna kuna Tvrtka Odašiljači i veze poslovnu 2006. godinu završila je sa 14 posto većim prihodima u odnosu na 2005. godinu, a u protekle tri godine prihodi su ukupno povećani 20 posto. Rezultat je to pojačanog ulaganja u svim sferama poslovanja koja su u posljednje tri godine iznosila više od 245 milijuna kuna. U protekloj godini Odašiljači i veze nastavili su modernizaciju mreže za odašiljanje radijskih i televizijskih programa. Time je pri kraju projekt u kojem su zamijenjena 42 odašiljača velikih snaga i 226 odašiljača manje snage, u što je uloženo oko 48 milijuna kuna. Građanima Hrvatske osiguran je još kvalitetniji prijem radijskih i televizijskih signala na cijelom području Hrvatske. Odašiljači i veze za ulaganja izdaju 100 milijuna kuna obveznica Kamata za obveznice je fiksna i njezina isplata je polugodišnja, a u PBZ-u kažu da će prinosi iznositi 7,4% U zagrebačkom hotelu Palace jučer je održana prezentacija izdanja obveznica tvrtke Odašiljači i veze u iznosu od 100 milijuna kuna. Početak roka upisa za investitore je u ponedjeljak u 8,30 sati, a zatvaranje knjige u 16 sati. Šest sati prije toga roka utvrdit će se cijena i prinos izdanja obveznica. Agent izdanja, kao i uvrštenja na burzu je Privredna banka Zagreb (PBZ), a obveznice će kotirati na Prvoj kotaciji Zagrebačke burze. Odašiljači i veze (OIV) tvrtka je koja je službeno nastala 2002. godine kada je odlukom Sabora i Vlade Hrvatska radiotelevizija razdvojena u dvije tvrtke, te je u 100-postotnom vlasništvu države.

“Država pogoduje vlastitim tvrtkama i monopolistu” “Nije moralno da državne poticaje namijenjene razvoju broadband infrastrukture dobiju tvrtke u državnom vlasništvu poput Odašiljača i veza ili pak Hrvatskog instituta za tehnologiju, pa ni operateri poput HT-a i Iskona te Vipneta koji imaju status operatera s pretežitom tržišnom snagom”, kaže prokurist Dubrovnik Telekoma, zanimljivog, među ostalim, zato što, osim privatnih investitora, 10-postotni udjel u njemu ima i Dubrovačka biskupija. Da li će OiV postati novi Hrvatski Telekom? Da li će nuditi usluge i konkurirati na tržištu? Da li će se možda izboriti i za DTK po gradovima? K’o što bi reko naš Banderas: “Prič’kajmo još malo, sve će te saznati”.

http://kiko.dugave.net

Uz Nicholasa Negroponte prisutan je bio i Ivan Krstić, zadužen za sigurnost sustava u OLPC organizaciji, Nick Wreden, guru digitalnog brandinga, a od ostalih sa ‘domaćeg terena’ nazočni su bili kao predavači i na okruglom stolu Nikola Dujmović (SPAN), Darko Huljenić (Ericsson Nikola Tesla), Davor Majetić (Microsoft Hrvatska), Mladen Pejković (Vipnet), Ivan Vidaković (IBM) i šećer na kraju, Dragan Schwartz, državni tajnik MZOŠ-a. Moderator summita i okruglog stola bio je gospodin profesor Mario Kovač sa FER-a. Dr. sc. Dragan Schwartz, državni tajnik MZOŠ-a, održao je predavanje “ICT projekti Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za djecu Hrvatske” o čemu ću malo više napisati u jednom od slijedećih postova. Kaos. Učenje na daljinu, infrastruktura, e-otoci, ovo ono, kenj, bum, tras, ma ono… dobro da nije reko da smo i najjači u Europi.

Na konferenciji je bila prisutna i udruga OLPC Hrvatska koju doduše nitko nije spomenuo niti u jednom mediju (a bome ih nije bilo baš malo na konferenciji) iako je većina uzvanika i novinara bila zaokupljena članovima udruge OLPC Hrvatska i malim zelenim laptopima oko kojih se skakalo sa velikim entuzijazmom i oduševljenjem. Osmijeh i uzbuđenje vidjelo se na licima svih ljudi koji su bili u doticaju s njima, a imali su prilike isprobati mesh mrežu (chat, sheranje dokumenata, interneta…), surfanje internetom, igranje igrica, pisanje, crtanje, snimanje kamerom i tako dalje. Nije fer. Nije nas se trebalo spominjati bombastičnim naslovima, ali da je bar neko reko: “gle, ovi brijači od Negropontea s područja HR su tu s tim i tim ciljem…”. Nema veze. Nama je drago da smo imali priliku doći na konferenciju i prezentirati cilj Nicholasa u najboljem svijetlu.

http://kiko.dugave.net

HotSpot centara? What the fuck? Kakvih HotSpot centara? Da li se misli na hotspot lokacije T-Coma? Internet caffe barove? Internet klubove? S pristupne web stranice zasad je omogućen posjet stranicama Grada Zagreba, Zagrebačkog holdinga, te stranicama koje nude informacije o kulturnim i turističkim sadržajima Grada. Osim toga, omogućen je i besplatan pristup nekim gospodarstvenim stranicama poput Gradske privredne i Obrtničke komore, ali i stranicama koje nude servisne informacije o javnom prijevozu putnika, te hitnu komunikaciju s Hitnom pomoći. Samo malo – jel’ to hotspot sa otvorenim pristupom Internetu i (!!!) sadržaju Grada ili je to pristupna točka sa pristupom Gradskim stranicama i još ‘nekim’ stranicama bez Interneta? Kakav je onda to hotspot? Ja osobno cijenim i takav pristup odnosno izravan pristup servisnim informacijama koje u svakom trenutku znaju zatrebat, ali pristup bez otvorenog interneta?

Prema riječima Marijana Gržana, direktora podružnice Zagrebačkog holdinga, Digitalni grad vrlo uskoro će proširiti broj stranica koje će građani moći beplatno posjećivati. Mi to možemo učiniti već sada, ali ne želimo da našu uslugu besplatno koriste poslovni korisnici koji se nalaze u krugu Trga. Sve ovo radimo zbog građana i nema razloga da se u skorijoj budućnosti, kad se steknu uvjeti, njima ne omogući i potpuna sloboda pretraživanja interneta, što nam je i cilj, ali i obveza zbog zahtijeva Europske komisije za telekomunikacije. A, kako se namjerava ograničiti poslovne korisnike da besplatno koriste usluge Grada preko hotspota na kojem je pristup potpuno otvoren? Zašto bi im se uopće ograničavao pristup? Svaki poslovni korisnik u tom dijelu grada, ma i općenito, ima pristup Internetu. Ziher pa će bit toliko gladni Interneta od Grada pa će si još kupovat wireless kartice i male antene ne bi li se mogli spajat na taj hotspot?! Pfff….

Sljedeći korak koji ćemo napraviti je da omogućimo građanima da putem besplatnog wirelessa čitaju e-mail – rekao je Gržan dodavši kako razmišljaju da tu uslugu nakon Trga pruže i u Novom Zagrebu, te studentskim domovima i javnim ustanovama za mlade. Student FER-a Mladen Tomić oduševljen je idejom, no za njega će ona biti funkcionalna tek kada se internet bude mogao pretraživati u potpunosti. – Ideja je sjajna. Sigurno ću se koristiti besplatnim internetom na Trgu, pogotovo ako se poveća broj dostupnih stranica – rekao je Tomić. Dakle, trenutno se preko hotspota ne može ni do maila? Jel uopće imalo smisla radit tako bombastičnu i revolucionarnu vijest i dizat prašinu bez ikakvih konkretnih stvari? Pa wireless udruge u Hrvatskoj pružaju 30 puta više kroz svoju mrežu i pristupne točke. U Zagrebu ih ima nekoliko; ZGWireless, Dugave Wireless, Sloboština Wireless, Špansko Wireless, Savica.Net, WiFiHR… Pametnije bi bilo da se napravilo partnerstvo sa pojedinom wireless udrugom ili sa svima te da se na neki način “iznajmi” njihova wireless infrastruktura za potrebe Grada.

Digitalni grad prvi je gradski inteligentni Hot spot gdje se web stranica otvara automatski. Digitalni grad prvi je gradski inteligentni hotspot??? Vrlo smislena rečenica. Web stranica se otvara automatski??? Pokreće li se i web browser automatski nakon spajanja na hotspot? Mreža istodobno podržava spajanje do 150 korisnika. Promet prema svakom korisniku ograničen je na 512 kbit/s uploada i 512 kbit/s downloada, što je dovoljno za brzo korištenje interneta. 150 korisnika? Kako se došlo do te brojke? Koliko je pristupnih točaka podignuto? Zašto to nigdje ne piše? Da li svih 150 korisnika može istovremeno imati 512/512? I believe not. U Zagrebu se HotSpot nalazi na nekoliko lokacija, većinom u gradskom središtu, no one su vlasništvo operatera te njih ne može svatko koristiti. Naime, za pristupanje internetu potrebno je korisničko ime i lozinka, dok neki internet korisnici plaćaju korištenje HotSpot usluge putem kreditnih kartica. Zašto ih ne bi mogao svatko koristiti? Tko god plati – može i koristiti. Ako je već potrebno korisničko ime i lozinka – znači da uslugu treba prvo platiti kako bi se dobilo korisničko ime i lozinka, ne? Koliko znam, plaćanje kreditnom karticom praktički je jedina opcija. Eventualno i mobitelom negdje, ali nisam baš ziher oko toga.

http://kiko.dugave.net