Sukladno činjenici da mnoge državne tvrtke imaju vlastitu optičku infrastrukturu koja se godinama gradila, a nije iskorištavala, a neki od njih su HEP, OiV, HŽ, HAC, ARZ i slični, i da je država dala nalog da se sve te firme očituju sa konkretnim informacijama s kakvom infrastrukturom raspolažu i u kojoj mjeri ne bi li se ista ponudila na tržištu pod određenim uvjetima i mogućim konkuretnim cijenama kako bi se “razbio monopol HT-a”, vijesti koje se protežu po medijima daju se povezati i složiti u jednu priču koja ima samo jedan logični ishod, a to je da sva infrastruktura državnih tvrtki bude data na upravljanje jednoj tvrtki koja će raspolagati sa kapacitetima, definirati cijene istih i tako dalje, a da se “drugi ne opterećuju sa time”. Blaga centralizacija. Tko bi to mogao biti? Najbolje netko tko već ima iskustva u tome…
Odašiljači i veze žele upravljati telekom infrastrukturom državnih tvrtki Uprava Odašiljača i veza poslala je svim državnim kompanijama prijedlog da OiV u njihovo ime iznajmljuje njihovu internu telekomunikacijsku infrastrukturu na tržištu. Izjavio je to predsjednik uprave OiV Nikola Perčin tijekom okruglog stola o tržišnoj ponudi slobodnih kapaciteta infrastrukture javnih poduzeća održanog u sklopu konferencije o elektroničkim komunikacijama SEE Telecom Arena koju je organizirala Infoarena grupa. Nikola Perčin je također najavio da će do kraja godine Odašiljači i veze početi nuditi WiMax usluge u svim županijama u kojima su dobili uslugu. Povod rasprave na okruglom stolu bila je nedavna odluka vlade da sve državne kompanije moraju do 15. ožujka prijaviti kapacitete interne telekomunikacijske mreže raspoložive za iznajmljivanje. Član vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije Juraj Mužina priznao je da im još sve tvrtke nisu poslale pregled kapaciteta, a da su neki od pristiglih popisa manjkavi jer vlada nije propisala šta sve kompanije moraju popisati. Nekadašnji saborski zastupnik Tonči Tadić predložio je osnivanje posebne agencije koja bi iznajmljivala telekom infrastrukturu državnih poduzeća.
Odašiljači i veze su već sada preuzeli upravljanje infrastrukturom Autocesta Zagreb-Rijeka (ARZ) i Hrvatskih autocesta (nisam 100% ziher, ali mislim da jesu), a navodno je borba i za upravljanje infrastrukturom Hrvatskih željeznica i HEP-a, koji ima zasigurno najviše optike u Hrvatskoj od svih. Svaka trafostanica ima minimalno 10 para optičkih niti, a od toga je iskorišteno možda maksimalno 2 para. Cijela mreža je kompletno mesh, redundatnih linkova ima brdo, backbone infrastruktura ima 48+ para niti, a zapunjenost je nezamjetna. Infrastruktura koju HEP ima je nešto što bi moglo donijeti velike promjene na Hrvatskom telekomunikacijskom tržištu kada bi cijene bile konkurentne. Trenutno nisu. Doduše HEP je jedan od najskupljih zakupodavaca optičke infrastrukture u Hrvatskoj i nude isključivo kapacitete, ne i najam optičkih niti. HŽ ima drugi sistem, daju u najam optičke niti, ali ne i kapacitete pa je svaki telekom dužan sam posložiti čvorove uzduž HŽ-ove infrastrukture koju koristi što u principu nije velika investicija, ili za uspostavu DWDM sustava što je još bolja opcija, ali i financijski puno zahtjevnija. OiV, barem koliko znam, nema optičku infrastrukturu, ali ima vrlo razvijenu mrežu baziranu na mikrovalnim linkovima koji rade na licenciranim frekvencijama od 6 GHz na dalje.
Vidljivo je da je mreža redundantna od Vukovara do Dubrovnika, postoji i manji broj planiranih linkova te ekspanzija infrastrukture i na mjesta koja su slabije pokrivena. Sve je to vjerojatno priprema za WiMax kojim OiV namjerava u toku tekuće godine pokriti veći dio Hrvatske te samostalno ili još bolje u suradnji sa partnerima (drugim telekomima na tržištu) kao što su Metronet, Optima, BNet i drugi, ponuditi usluge niskih cijena u područjima koja su vrlo loše pokrivena mrežnom infrastrukturom T-Coma, Metroneta, Optime i drugih, a to su primarno otoci i zabačena mjesta po Dalmaciji, Slavoniji, Istri i Sjevernoj HR. Koliko je to sve isplativo sa WiMaxom – nisam siguran, nekako mi se sve to čini kao bacanje novca, a opet s druge strane ta će se investicija isplatit prije ili poslije jer će se kapaciteti na WiMaxu nuditi svim telekomima u HR po vjerojatno povoljnim cijenama što će svima ili najbržima omogućiti da nude svoje usluge i u područjima gdje nisu prisutni sa vlastitom infrastrukturom, a istovremeno ne žele T-Comu plaćati skupo za nešto što može biti povoljnije. U svakom slučaju više se isplati uzimati u najam kapacitete i nemati brigu investiranjem u izgradnju mreže, plaćanje najma lokacija i ono najskuplje – održavanje infrastrukture. Ovako to na grbači ima netko drugi kao zadatak i dužan je ispoštivati Service Level Agreement koji ima prema korisnicima. U suprotnom kad mreža padne i SLA probije svoju definiciju – idu penali, a to zna biti jako bolno.
Da se OiV priprema za WiMax i slične infrastrukturne zahvate, govore i vijesti iz medija posljednjih mjeseci: Odašiljači i veze investirali 245 milijuna kuna Tvrtka Odašiljači i veze poslovnu 2006. godinu završila je sa 14 posto većim prihodima u odnosu na 2005. godinu, a u protekle tri godine prihodi su ukupno povećani 20 posto. Rezultat je to pojačanog ulaganja u svim sferama poslovanja koja su u posljednje tri godine iznosila više od 245 milijuna kuna. U protekloj godini Odašiljači i veze nastavili su modernizaciju mreže za odašiljanje radijskih i televizijskih programa. Time je pri kraju projekt u kojem su zamijenjena 42 odašiljača velikih snaga i 226 odašiljača manje snage, u što je uloženo oko 48 milijuna kuna. Građanima Hrvatske osiguran je još kvalitetniji prijem radijskih i televizijskih signala na cijelom području Hrvatske. Odašiljači i veze za ulaganja izdaju 100 milijuna kuna obveznica Kamata za obveznice je fiksna i njezina isplata je polugodišnja, a u PBZ-u kažu da će prinosi iznositi 7,4% U zagrebačkom hotelu Palace jučer je održana prezentacija izdanja obveznica tvrtke Odašiljači i veze u iznosu od 100 milijuna kuna. Početak roka upisa za investitore je u ponedjeljak u 8,30 sati, a zatvaranje knjige u 16 sati. Šest sati prije toga roka utvrdit će se cijena i prinos izdanja obveznica. Agent izdanja, kao i uvrštenja na burzu je Privredna banka Zagreb (PBZ), a obveznice će kotirati na Prvoj kotaciji Zagrebačke burze. Odašiljači i veze (OIV) tvrtka je koja je službeno nastala 2002. godine kada je odlukom Sabora i Vlade Hrvatska radiotelevizija razdvojena u dvije tvrtke, te je u 100-postotnom vlasništvu države.
“Država pogoduje vlastitim tvrtkama i monopolistu” “Nije moralno da državne poticaje namijenjene razvoju broadband infrastrukture dobiju tvrtke u državnom vlasništvu poput Odašiljača i veza ili pak Hrvatskog instituta za tehnologiju, pa ni operateri poput HT-a i Iskona te Vipneta koji imaju status operatera s pretežitom tržišnom snagom”, kaže prokurist Dubrovnik Telekoma, zanimljivog, među ostalim, zato što, osim privatnih investitora, 10-postotni udjel u njemu ima i Dubrovačka biskupija. Da li će OiV postati novi Hrvatski Telekom? Da li će nuditi usluge i konkurirati na tržištu? Da li će se možda izboriti i za DTK po gradovima? 
K’o što bi reko naš Banderas: “Prič’kajmo još malo, sve će te saznati”.
